Haskap, sibirska borovnica, majska jagoda ili modra kozokrvina (Lonicera caerulea var. kamtschatica) do prije nekoliko godina bila je gotovo nepoznata na našem kontinentu, a svoje korijene vuče iz jugoistočne Azije. Grm haskapa je listopadan i može narasti 1 – 3 m u visinu, a plod je bobica duguljastog oblika, plave boje i intenzivne arome. Plodovi sibirske borovnice sadrže veliku koncentraciju antoksidansa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijane, proantocijane), do te mjere da su čak uvelike moćniji antioksidans od brusnice.
Zbog antikancerogenih, antimutagenih, protuupalnih i protualergijskih svojstva korisna je preventiva protiv malignih oboljenja, efikasno pročišćava organizam od štetnih materija pa i teških metala. Od vitamina sadrži A, E, B2, B6, B9 i veliku koncentraciju C vitamina, a od minerala su tu kalcij, kalij, željezo, magnezij, fosfor i jod, a osim toga haskap sadrži i rijedak voćni šećer sorbitol. U narodnoj medicini (Rusija, Kanada, Japan i sl.) haskap se koristi kod ateroskleroze, hipertenzije i gastrointestinalnih poremećaja, a čemu u prilog idu novije znanstvene studije. Prema istraživanjima dr. Vasantha Rupasinghija, sa Sveučilišta Dalhousie u Kanadi, haskap ima ORAC vrijednost (ukupna vrijednost antioksidativnog kapaciteta) između 20.000 i 25.000 μ mol TE/100 g, ovisno o sorti., što je cca 30%, više i od aronije (16.062 μ mol TE/100 g). Sibirska borovnica je voće koje Japanci konzumiraju stoljećima i smatraju da ono produžuje život. U prilog tomu govori i značenje riječi “haskap”, koje na jeziku Ainua, starosjedioca Japana znači “mnoštvo poklona s grane”.